-PRIPREMIO: MILADIN VELjKOVIĆ

Da bi se riješio problem obrazovanja kadra za novinarstvo i diplomatiju, u državnom, to jest partijskom vrhu, početkom 1948. razmišljalo se o osnivanju visoke škole (ili dvije posebne visoke škole) na kojoj bi se školovali novinari i diplomatsko-konzularni službenici. Nova ustanova – ili ustanove, pošto je u početku postojala zamisao da se za svaku oblast otvori posebna škola – trebalo je da bude fakultetskog ranga, saveznog značaja i pod strogom kontrolom partijskog vrha. Trebalo je da brižljivo odabranim članovima Partije i SKOJ-a iz cijele zemlje pruži znanja i opštu kulturu univerzitetskog nivoa, ali i da im produbi i proširi ideološku naobrazbu, „izmiješa“ stručna znanja sa postavkama marksizma-lenjinizma i učvrsti partijnost i odanost politici državnog vrha.

Na donošenje odluke o otvaranju visoke škole za obrazovanje kadrova za novinarstvo i diplomatiju sigurno je uticao i sukob jugoslovenskog i sovjetskog rukovodstva koji je tinjao u proljeće 1948. Već početkom marta 1948. u jugoslovenskom državnom i partijskom vrhu odlučeno je da se što veća pažnja posveti razvoju visokog školstva u zemlji i otvaranju visokoškolskih ustanova za naučne discipline, privredne grane i društvene djelatnosti, koje do tada nijesu postojale. Novinarstvo i diplomatija su sigurno bile oblasti za koje je u nastupajućem periodu bio potreban visokoobrazovan, ali i ideološko-politički pouzdan kadar.

Osnivanjem visoke škole za novinare i diplomate rukovodio je Komitet za škole i nauku FNRJ, kao državni organ zadužen za visoko školstvo i nauku na saveznom nivou i za neposredno rukovođenje školama i ustanovama opštedržavnog značaja. Međutim, rad Komiteta na osnivanju nove ustanove je organizovao, usmjeravao, kontrolisao i potvrđivao sam partijski vrh, odnosno Agitprop CK KPJ. Poslije pokretanja inicijative i početnih razmišljanja, prvi konkretni stavovi o osnivanju visokoškolske ustanove za školovanje novinara i diplomata iznijeti su 15. maja 1948. u Agitpropu CK KPJ na Savjetovanju po pitanju Novinarske i diplomatske visoke škole (NDVŠ). Sastanku su prisustvovali rukovodioci Agitpropa (Milovan Đilas, Veljko Vlahović, Vladimir Dedijer, Drago Vučinić, Veljko Zeković, Milivoje Radovanović Farbin, Dika Marinović) i Komiteta za škole i nauku (Marijan Stilinović, predsjednik Komiteta, i Ivo Frol, načelnik odjeljenja za visoke škole).

Na savjetovanju je raspravljano o osnivanju, zadacima, nastavnicima i planu i programu buduće škole. U početku se razgovaralo o dvije škole, novinarskoj i diplomatskoj, koje bi u I i II godini imale isti program, koji bi se diferencirao u III i IV godini. Pošto se pokazalo da je veliki broj predmeta zajednički, na šta je uticala i oskudica nastavnog kadra, odlučeno je da se osnuje jedna škola sa dva odsjeka. Nastavni plan je dat samo u načelu, sa namjerom da se pojedinosti kasnije pretresu. Za novinarski odsjek nije bilo nikakvog uzora, domaćih iskustava niti plana neke slične škole koji bi poslužio kao orijentacija. Izgled plana je diktirala „raznorodnost novinarskog rada“ i nastojanje da se obuhvati sva materija koja novinaru daje „široku i solidnu kulturu“ i koja mu je potrebna u praktičnom radu. Osnova za plan diplomatskog odsjeka bio je plan i program Diplomatske škole pri MIP (koja je trebalo da nastavi rad dok nova škola ne da prve diplomce), s tim što je ostavljeno da se pojedinosti razrade sa Alešom Beblerom, ambasadorom Jugoslavije pri OUN.

Iz diskusije na sastanku Agitpropa i predloženog nastavnog plana jasno se vidi da je posebna pažnja posvećivana ideološko-političkoj naobrazbi budućih novinara i diplomata. Na prvo mjesto u predlogu nastavnog plana stavljen je predmet Marksizam-lenjinizam, ili Nauka o društvu, koji je trebalo slušati tokom sve četiri godine.


(NASTAVIĆE SE)

---